Balanced Scorecard strategija

Časopis Fortune 500 je 1983. godine objavio listu na kojoj nije bilo čak 1/3 poduzeća s popisa iz ’70 – ih jer su nestala s tržišta. Istraživanje o izvršavanju strategije iz 1980. g. koje je provodio McKinseyev tim (Waterman, Peters & Phillips) potvrđuje da velika većina poduzeća ne uspijeva izvršiti poslovnu strategiju, a neka kasnija istraživanja pokazuju da se taj postotak za ’80 -e i ’90 – e godine kreće između 60 i 80 %. Početkom ’90 – ih godina proveden je istraživački projekt između istraživačkog instituta Nolan Norton, Harvardske poslovne škole te nekoliko multinacionalnih korporacija, sa ciljem utvrđivanja na koji način vodeće korporacije mjere učinkovitost unutar svojih segmenata. Vodeći istraživači Robert Kaplan (Harvard Business School) i David Norton (Nolan Norton Institute) u suradnji s timom direktora iz vodećih korporacija kreirali su ranih ’90 – ih upravljački okvir poznat kao Balanced Scorecard. Izravna uključenost korporacijskih direktora i interes za implementaciju inovativnog strateškog upravljačkog modela omogućila je ono što danas Balanced Scorecard predstavlja, strateški okvir za potpunu promjenu načina poslovanja i upravljanja poslovnom organizacijom. Istraživanja koja su provedena u 2006. godini dokazuju da je ključno obilježje poduzeća s iznadprosječnim rezultatima formalni upravljački sustav koji povezuje poslovnu strategiju s operacijama. Prema istraživanju iz 2002. godine (Bain & Company) čak je 62 % tržišno usmjerenih poduzeća iz skupine Global 1000 implementiralo Balanced Scorecard kao strateški model upravljanja. Istraživanja iz zadnje dekade dokazuju da i dalje iznad polovine poduzeća te iste skupine koriste Balanced Scorecard. Ovaj je model inovacija u strateškom menadžmentu koja je izazvala pravu revoluciju u načinu i razumijevanju upravljanja organizacijama.

Odgovor je to na stare, trome i neučinkovite modele upravljanja koji u fokus stavljaju samo financijske pokazatelje u neznanju povezivanja strategije s operacijama. Temeljna pretpostavka Balanced Scorecard modela je da dugoročna održivost i učinkovitost poslovanja nije moguća bez kontinuirane profesionalne izgradnje zaposlenika na svim razinama (perspektiva učenja i rasta). Kompetentni zaposlenici mogu unapređivati i upravljati učinkovitim procesima, a to posljedično vodi do pozitivnih pomaka u učinkovitosti poslovanja. Ključni pokretač svih promjena je liderstvo i komunikacijski sustav koji ima svrhu informirati zaposlenike i usmjeriti organizaciju prema strategiji. Implementacija Balanced Scorecard modela je dugotrajan proces, provodi se portfolio menadžmentom (korporacije) i program menadžmentom (velike organizacije). Uobičajeno se smatra da bi poslovne organizacije s preko 100 zaposlenih i prihodima većim od 10 milijuna dolara trebale implementirati BSC model upravljanja ili neki drugi formalni sustav upravljanja. Cjeloviti upravljački model povezuje svakodnevne operacije s poslovnom strategijom. Srce BSC modela je sustav mjerenja poslovne učinkovitosti koji je nužno izgraditi kao prvu stratešku inicijativu, jer ono što se ne može mjeriti o tome se ne može spoznavati. Suvremeni upravljački sustavi su hibridni i izlaze iz funkcijskih okvira. Današnje organizacije postaju sve manje funkcijske, sve više matrične i hibridne. Implementacija BSC modela je dugotrajan proces koji za poslovnu organizaciju donosi velike benefite, jača organizaciju iznutra i stvara bolje pretpostavke za dostizanje veće učinkovitosti.

Holspico d.o.o. konzultantska je tvrtka koja pruža usluge stručnog savjetovanja i edukacija iz područja poduzetništva i menadžmenta pristupom kojim transferiramo najsuvremenija upravljačka znanja u vašu organizaciju za potrebe donošenja pravih poslovnih odluka i rješavanja kompleksnih organizacijskih problema.