U prostorijama Spačve d.d. održana je konferencija za medije Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST.
Na prostoru Vukovarsko-srijemske županije nalazi se Spačvanski bazen, najveći kompleks šuma slavonskog hrasta sa svjetski poznatim i priznatim slavonskim hrastom – spačvanskim slavonskim hrastom.
“Drvni klaster SLAVONSKI HRAST okuplja 31 članicu iz redova drvoprerađivača, jedinica lokalne samouprave i obrazovnih institucija s misijom održivog razvoja, zaštite okoliša i povećanja konkurentnosti šumarstva i drvne industrije učinkovitim korištenjem vrijednog šumskog resursa. Želimo u toj misiji okupiti i šumarstvo i drvnu industriju i postati regija prepoznatljiva po naprednoj primjeni koncepata triple-helixa, bioekonomije i kružne ekonomije u šumarstvu i drvnoj industriji.” – uvodno je rekao Ivan Ambroš, menadžer Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST.
PROJEKTI SPREMNI, NATJEČAJA NEMA
U suradnji s Agencijom za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o. i Vukovarsko-srijemskom županijom, Drvni klaster priprema strateški projekt za razvoj drvnog sektora Drvno-tehnološki centar – Centar kompetencija za slavonski hrast.
„Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je 8.11.2013. godine, dakle prije dvije godine naš strateški projekt za razvoj drvnog sektora Centar kompetencija za slavonski hrast ocijenila izvrsnim svrstavši ga na 2. mjesto po broju bodova i potpisala sporazum o dodjeli tehničke pomoći u pripremi za regionalne strateške projekte u okviru Potprograma I Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U okviru te tehničke pomoći nismo dobili nikakvo sufinanciranje pripreme tehničke dokumentacije, već su sve troškove pripreme tehničke dokumentacije snosili Vukovarsko-srijemska županija i Drvni klaster SLAVONSKI HRAST.
Sad kad imamo spremnu tehničku dokumentaciju, natječaj za Poslovnu infrastrukturu koji je bio u najavi za II. kvartal ove godine, prvo je bio najavljen za mjesec lipanj, pa je prolongiran za mjesec rujan i sad je očito da ga neće ni biti ove godine.
Ministarstvo gospodarstva je izradu Strategije pametne specijalizacije, u sklopu IPA projekta, započela u kolovozu 2013. godine, a predviđeni rok izrade je bio II. kvartal 2014. godine. Do današnjeg dana Strategija pametne specijalizacije nije usvojena, ni objavljena, a to je osnovni preduvjet, kako za natječaj za Centre kompetencija, tako i za Javnu raspravu o natječaju za Centre kompetencija. Do danas nema ni Strategije pametne specijalizacije ni natječaja. Štoviše, Ministarstvo gospodarstva je 10. srpnja ove godine na svojim web stranicama objavilo natječaj za Centre kompetencija da bi potom Ministartsvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije poništilo taj natječaj zbog nepravilnosti. 23. srpnja otvorena je online Javna rasprava o Centrima kompetencija koja je trajala do 20. kolovoza. Nakon toga su objavljeni komentari, da bi bilo najavljeno Savjetovanje o konačnom nacrtu Strategije pametne specijalizacije koje je i objavljeno 30. listopada 2015. godine. Sve to znači da ove godine neće biti ni natječaja za Centre kompetencija.
Imamo spremnu tehničku dokumentaciju za projekte prijenosa znanja i tehnologija za razvoj drvnog sektora, ali natječaja jednostavno nema. Najavljen je tsunami natječaja, a mi vidimo samo tsunami natječaja za zapošljavanje po Ministarstvima.“ – izjavio je Ivan Rimac, direktor Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o. i član UO Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST.
SIROVINE IMA ZA IZVOZ, ALI NEMA ZA LOKALNE POTREBE
U Drvnom klasteru SLAVONSKI HRAST su dva najveća hrvatska proizvođača peleta Šišarka i Spačva, i dva najveća hrvatska proizvođača furnira Spačva i Furnir-Otok.
“Kako u Spačvi, tako i u klasteru, usmjereni smo ka finalizaciji i primjeni istraživanja i inovacija u razvoju novih proizvoda. Spačva trenutno na EU tržištu ima potražnju za proizvodima vrata i podova 30% veću od onoga što može isporučiti. Imamo finalni proizvod, imamo tržište, mogli bi otvarati radna mjesta, ali nema dovoljno sirovine. A prema podacima Hrvatskih šuma 2008. godine 75% trupaca s područja Vukovarsko-srijemske županije je završilo kod drvoprerađivača iz Vukovarsko-srijemske županije. 2014. godine taj postotak je pao na neprihvatljivih 38%. Samo 38% naše sirovine je dodijeljeno našim lokalnim tvrkama koje imaju i finalne proizvode i preradbene kapacitete i osigurano tržište.
Također, prema podacima Šumarskog fakulteta u 2013. godini iz Hrvatske je izvezeno 600 000 kubika trupaca, 700 000 kubika ogrijevnog drva i preko 500 000 tona drvnog ostatka.
Unatoč svim tim problemima, Spačva je u posljednjih godinu dana otvorila 200 novih radnih mjesta, s čim smo došli do 750 zaposlenih. Planiramo investicije u kogeneraciju i nove tehnologije. Nadamo se otvaranju i dodatnih novih radnih mjesta, ali za to nam treba sirovina – naša lokalna sirovina.“ – rekao je Josip Faletar, predsjednik Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST.
BEZ DECENTRALIZACIJE, NEMA RAZVOJA
Na prostoru Vukovarsko-srijemske županije u drvnoj industriji je oko 1200 zaposlenih, dok je oko 800 zaposlenih u šumarstvu. Kad bi se lokalnim tvrtkama omogućilo da dođu do lokalne sirovine, broj zaposlenih u drvnoj industriji bi se mogao i udvostručiti.
“Prema našim analizama, s obzirom na jedinstven šumski resurs i na postojeće preradbene kapacitete, u kratkom vremenu je na ovom prostoru moguće otvoriti preko 1200 novih radnih mjesta u drvnoj industriji. Za to imamo spremne projekte, finalne proizvode i osigurana tržišta, ali naše tvrtke ne mogu doći do lokalne sirovine.
Uprava šuma Vinkovci, jedna je od 16 Uprava šuma pod Hrvatskim šumama. Teritorijalno se otprilike poklapa s područjem Vukovarsko-srijemske županije. Prema službenim podacima Hrvatskih šuma, samo ta jedna Uprava šuma, je u 2014. ostvarila dobit od 60 milijuna kuna, što je 41% ukupne dobiti Hrvatskih šuma (150 milijuna kuna). Dakle, jedna od 16 upravnih jedinica je ostvarila 41% nacionalne dobiti. Zbog centraliziranog sustava upravljanja, lokalna zajednica nema nikakve koristi od te dobiti.
Prije 2 tjedna sam se vratio iz Bruxellesa gdje sam imao radne sastanke s našim zastupnicima u EU parlamentu i predstavnicima briselskih institucija, kao i predstavnicima naprednih europskih regija Baden-Württemberg, Toscana, Extremadura, Catalunya koje na pametan i učinkovit način koriste svoje lokalne resurse za regionalni razvoj i koje nam nude partnerstvo. Europska komisija je jasno definirala prioritete u svojim direktivama, a posebno u strategijama pametne specijalizacije, bioekonomije i kružne ekonomije koje će biti u fokusu u sljedećoj financijskoj perspektivi.” – rekao je Ivan Ambroš, menadžer Drvnog klastera SLAVONSKI HRAST.
Zaključeno je da se na lokalnoj i regionalnoj razini želi isto što i Europska komisija, a to je održivi razvoj, zaštita okoliša i povećanje konkurentnosti šumarstva i drvne industrije učinkovitim korištenjem vrijednog šumskog resursa. Razvoj šumarstva i drvne industrije, razvoj Slavonije nije moguć s postojećim centraliziranim sustavom upravljanja Hrvatskih šuma. Bez decentralizacije Hrvatskih šuma, nema razvoja našeg drvnog sektora.
